Slide 1
ЦРНОГОРСКА ПРАВОСЛАВНА ЦРКВА
ЕПИСКОПИЈА ОСТРОШКО НИКШИЋКА
Slide 1
Slide 1
Slide 1
Slide 1
Епископија
острошко никшићка
Slide 1
Slide 1
Slide 1
slajd2023.jpeg
slajd2023.jpeg
previous arrow
next arrow

Вијести

 

                              D O N I R A J                             

Krstovdan 18 januaraDanas  proslavljamo Krstovdan, kao uspomenu na prve hrisćane koji su primili vjeru na samom početku hrišćanske propovijedi. Prvi koji su primili hrišćansku vjeru i prve pouke nove vjere pominju se kao katihumeni ili - oglašeni, dan krštenja prvih hrišćana poznat kao - zimski Krstovdan.

Praznik se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Gospoda Isusa Hrista, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u rijeci Jordanu. Zimski Krstovdan slavi se uvijek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike.

U kalendaru CPC nije obilježen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog Krsta, na kojem je na Golgoti razapet Hristos. U pravoslavnim hramovima se na Krstovdan služi liturgija i veliko osvećenje vode. Krstovdanska voda  se poslije vodoosvećenja dijeli vjernicima i čuva u kućama radi zdravlja. Krstovdan uoči Bogojavljenja je uvijek posni dan za pravoslavne vjernike. 

ObrezanjeObrezanje Gospoda Boga i Spasa Našega Isusa Hrista. Osmi dan pošto bi rođen Mladenac Božiji Hristos bi donesen u hram i obrezan shodno zakonu u Izrailju koji je važio još od Avramova vremena. Tom prilikom dadoše mu ime Isus kako je blagovijestio arhanđel Gavril Presvetoj Djevi Bogorodici. Starozavjetno obrezanje predobražava novozavjetno krštenje. Obrezanje Gospoda pokazuje, da je On primio na sebe istinsko tijelo ljudsko, a ne prividno, kako su kasnije lažno učili o Njemu jeretici. Još je Gospod obrezan i zato što je htio da ispuni sav zakon, koji je On sam dao kroz proroke i praoce. Ispunivši taj propis zakonski On ga je zamijenio krštenjem u crkvi Svojoj. „Jer u Hristu Isusu niti što pomaže obrezanje ni neobrezanje, nego nova tvar“ (Gal. 6, 15), objavljuje apostol. 

 

sveti vasilije velikiSveti Vasilije Veliki, arhiepiskop kesarijski, rođen je u vrijeme cara Konstantina. Još dok je bio nekršten školovao se u Atini i bio je vrlo obrazovan, jer je petnaest godina učio filozofiju, retoriku, astrologiju i ostale nauke. Školski drugovi su mu bili Grigorije Bogoslov i Julijan, kasnije car odstupnik. U zrelim godinama krstio se na rijeci Jordanu zajedno sa svojim bivšim učiteljem Evulom. Postavši čvrsti pobornik pravoslavlja, luča moralne čistote i vjerske revnosti, ovaj umni bogoslov se s pravom naziva Veliki. Živio je samo pedeset godina, ali je bio čvrsti stub Crkve i njen postojani strojitelj. Deset godina je služio kao episkop Kesarije kapadokijske i nazivan je pčelom crkve Hristove. Sačuvana su mnogobrojna djela ovog oca Crkve - bogoslovska, kanonska, apologetska kao i služba nazvana po njegovom imenu. Ova služba se služi deset puta u godini i to 14. Januara (1. januara po starom kalendaru), uoči Božića, uoči Bogojavljenja, u sve neđelje Časnog posta, osim Cvijetne, na Veliki četvrtak i na Veliku subotu. Sveti Vasilije se upokojio i preselio u carstvo Hristovo 14. januara (1. januara po starom kalendaru) 379. godine.

Danas je Vladika Boris u Episkopskom dvoru CPC podijelio paketiće uoči Novog ljeta  đeci iz Nikšića. Veliki broj đece došao je sa roditeljima i ove godine. Vladika Boris je upriličio srdačan i topao prijem za đecu i njihove roditelje. U besjedi Vladika Boris je čestitao praznike najdražim gostima i uoči Novog ljeta poželio sreću, zdravlje i svaki napredak svim prisutnima. Tom prilikom iskazao je radost što svake godine dolazi veliki broj đece u ovaj sveti dom Crnogorske pravoslavne crkve u Nikšiću.

SVIMA KOJI SLAVITE ŽELIMO SREĆNU KRSNU SLAVU, ŽIVJELI!

Sv stefanSveti prvomučenik arhiđakon Stefan. Bio je srodnik svetog apostola Pavla, sveti  Stefan bio je Jevrejin od onih Jevreja, koji su živjeli po oblastima jelinskim (grčkim). Sveti Stefan prvi je od sedam đakona, koje su sveti apostoli rukopoložili i postavili ih da služe i pomažu siromašnima i bolesnima u Jerusalimu. Zato se i naziva arhiđakonom – prvim đakonom. Silom vjere svoje sveti arhiđakon Stefan činio je velika čuda među ljudima. Protivnici vjere Hristove prepirali su se s njim, no on ih je uvijek pobjeđivao mudrošću prožet Duhom Svetim. Poraženi protivnici vjere Hristove, klevetom i lažima pobuniše narod i starešine narodne protiv nevinog Stefana, optužujući  ga da je hulio na Boga i na Mojsija. Nađoše i lažne svjedoke. Tada Stefan stade ispred svih njih, i svi viđeše lice njegovo „kao lice anđela“ (Dap 6, 15), to jest lice mu bijaše ozareno blagodatnom svjetlošću. Tada sveti Stefan nabroja mnoga dobročinstva i čuda Božija, koja Bog učini u prošlosti narodu izrailjskom kao i mnoge zločine i protivljenje Bogu od strane toga naroda. Naročito ih izobliči za ubijstvo Hrista Gospoda nazvavši ih „izdajnicima i krvnicima“ (Dap 7, 12). I dok oni negodovahu, Stefan pogleda i viđe nebo otvoreno i slavu Božiju. I to što viđe, on objavi Jevrejima: „Evo vidim nebesa otvorena i Sina Čovečijega đe stoji s desne strane Boga“ (Dap 7, 56). Tada ga zlobnici izvedoše izvan Jerusalima i kamenovaše ga. Među mučiteljima njegovim bijaše i njegov srodnik Savle, kasnije apostol Pavle. U to vrijeme stajaše u daljini  Presveta Bogorodica sa svetim Jovanom Bogoslovom i gledaše mučeništvo ovoga prvog mučenika za istinu Sina njenog i Boga, moleći se Bogu za svetog Stefana. To se desilo godinu dana poslije silaska Duha Svetoga na apostole. Tijelo svetog Stefana tajno uze i sahrani na svome imanju Gamalil, knez jevrejski i potajni hrišćanin. Tako slavno skonča ovaj prvijenac među mučenicima Hristovim i preseli se u Carstvo Božije.

Sabor Presv.Bogorodice ikonaSabor Presvete Bogorodice. Drugi dan Božića Sveta Crkva proslavlja Presvetu Bogomajku, koja je rodila Gospoda i Boga i Spasa našega Isusa Hrista. Saborom se Presvete Bogorodice naziva ovaj praznik zato, što se toga dana sabiraju svi vjerni, da proslave nju, Majku Božiju, i što se toržestveno, saborno, služi u čast Njenu. 

Mir Božiji Hristos se rodi !!!

Danas Crnogorska pravoslavna crkva i vjerni narod crnogorski slave Božić – dan Hristovog rođenja, najradosniji hrišćanski praznik.

7 januar Rođenje Hristovo BožićKada se navrši vrijeme posla Bog Sina Svog Jedinorodnog (Gal. 4, 4), da spase ljudski rod. I kad se ispuni devet mjeseci od blagovijesti, koju javi arhanđel Gavrilo Presvetoj Djevi u Nazaretu govoreći: Raduj se, blagodatna! … evo začećeš i rodićeš Sina (Lk. 1, 28. 31), – u to vrijeme iziđe zapovijest od cara Avgusta, da se popiše sav narod u carevini rimskoj. Shodno toj zapovijesti trebaše svako da ide u svoj grad i tamo se upiše. Zato Pravedni Josif pođe s Presvetom Djevom u Vitlejem, grad Davidov, jer oboje bijahu od carskog roda Davidova. Pa kako se u taj mali grad sabra mnogo naroda radi popisa, ne mogoše Josif i Marija naći prenoćište ni u jednoj kući, zbog čega se skloniše u jednu pećinu pastirsku. U toj pećini, a u noći između subote i neđelje, 25. decembra rodi Presveta Djeva Spasitelja svijeta, Gospoda Isusa Hristosa. I rodivši Ga bez bola, kao što Ga je i začela bez grijeha, od Duha Svetoga, a ne od čovjeka, ona Ga sama povi u pelene, pokloni Mu se kao Bogu, i položi Ga u jasle. Potom priđe i Pravedni Josif, i on Mu se pokloni kao božanskom plodu djevičanske utrobe. Tada dođoše i pastiri iz polja, upućeni od anđela Božijeg, i pokloniše Mu se kao Mesiji i Spasitelju. I čuše pastiri mnoštvo anđela Božijih đe pjevaju: Slava na visini Bogu i na zemlji mir, među ljudima dobra volja (Lk. 2, 14). U to vrijeme stigoše i tri mudraca s Istoka vođeni čudesnom zvijezdom, s darovima svojim: zlatom, livanom i izmirnom, i pokloniše Mu se, kao Caru nad carevima, i darivaše Ga darovima svojim (Mt. 2, 11).

Tako dođe u svijet Onaj, čiji dolazak bi prorečen od proroka, rodi se onako kako bi prorečeno: od Prečiste Djeve, u gradu Vitlejemu, od roda Davidova po tijelu, u vrijeme kada više ne bijaše u Jerusalimu cara od roda Judina, nego carovaše Irod tuđin. Posle mnogih Svojih praobraza i nagovještenja, izaslanika i vjesnika, proroka i pravednika, mudraca i careva, najzad se javi On, Gospodar svega i Car nad carevima, da izvrši djelo spasenja ljudskog, koje ne mogahu izvršiti sluge Njegove: ni anđeli, ni ljudi, niti ma koje drugo stvorenje. Jer je trebalo spasti ljude od grijeha, smrti i đavola. A samo je Bog jači od đavola i njegovih glavnih zlotvornih sila: grijeha i smrti. To spasenje je izvršio ovaploćeni Bog – Bogočovjek Isus Hristos, koji u Bogočovječanskom tijelu Svom – Crkvi i spašava ljude od grijeha, smrti i đavola, spašava ih svetim božanskim Tajnama i svetim jevanđelskim vrlinama. Zato Njemu neka je vječna slava i hvala i poklonjenje od svih bića ljudskih u svima svjetovima. Amin.

Više hiljada vjernika Crnogorske pravoslavne crkve u Nikšiću nalagali su badnjake ispred Episkopskog dvora - Ljetnikovca kralja Nikole uz prisustvo Episkopa nikšićkog Borisa i svještenstva Crnogorske pravoslavne crkve.

Episkop Boris je osvještao badnjake i čestitao  praznik svim okupljenim vjernicima i svim građanima Crne Gore i poručio da treba da se okupe oko svojih svetinja, da čuvaju jedni druge i svoju državu Crnu Goru.

Badnji dan i veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar.

POZIVNICA 2020

Календар и молитвеник

Преузмите нашу апликацију
 en badge web generic

Пратите нас на

youtube 2433301 128041282b58cf85ddaf5d28df96ed91de98