Pomoć Kijevo-Pečerskoj lavri sa Cetinja nakon ruskih napada.

  Tokom boravka u Kijevu, Mitropolit crnogorski Boris pośetio je Kijevo-Pečersku lavru, jedno od najznačajnijih duhovnih i istorijskih svetilišta pravoslavnog svijeta i mjesto koje vjekovima śedoči o dubini hrišćanske vjere i svetosti Kijevske zemlje a se nalazi pod zaštitom UNESCO-a.  Ova drevna svetinja danas nosi i vidljive ožiljke rata. Kijevo-Pečerska lavra bila je meta ruskih napada, a posebno težak udar pretrpjela je 15. juna 2026. godine, kada je tokom masovnog napada na Kijev ruski dron pogodio Uspenski sabor. Oštećeno je ukupno 19 objekata Nacionalnog rezervata, među kojima su Uspenski sabor i kula Kušnika.  Posebna čast bila je susret sa generalnim direktorom državnog istorijsko-kulturnog rezervata Kijevo-Pečerske lavre Maksimom Ostapenkom i njegovim saradnicima, koji su Mitropolita Borisa srdačno primili i proveli kroz riznicu Lavre, đe se čuvaju dragocjeni predmeti i svjedočanstva višestoljetne crkvene istorije.  Nakon toga, Mitropolit Boris posjetio je svete pećine Lavre – Bliske i Daleke pećine, u kojima počivaju mošti brojnih svetitelja i podvižnika Kijevo-Pečerske lavre. U Bliskim pećinama čuvaju se mošti 73 svetitelja, dok se u Dalekim pećinama nalaze mošti 49 svetitelja, što zajedno čini 122 svetitelja čije mošti počivaju u ovim svetim pećinama.  Ovo mjesto, đe se vjekovima čuva molitveno predanje čitavog pravoslavnog Istoka, ostavlja dubok utisak na svakog hodočasnika. Nije bez razloga Mitropolit Petar II Petrović-Njegoš Kijev nazivao „Svetim Kijevom“, prepoznajući u njemu jedno od velikih izvorišta pravoslavne duhovnosti.  U znak poštovanja i bratske ljubavi prema Kijevo-Pečerskoj lavri i ukrajinskom narodu, Mitropolit Boris je, u ime Crkve Svetog Ivana Crnojevića sa Cetinja, predao prilog namijenjen za potrebe Lavre i njenog botaničkog vrta.  Ova posjeta predstavlja još jedno svjedočanstvo duhovnih i bratskih veza između Crne Gore i Ukrajine, Cetinja i Kijeva, kao i zajedničkog poštovanja prema svetinjama koje pripadaju cijelom čovječanstvu.

KIJEV – Njegovo Blaženstvo mitropolit crnogorski Boris bio je počasni gost Trećeg foruma Svjetskog Ukrajinstva u Kijevu.

Forum je okupio brojne ugledne predstavnike političkog, diplomatskog, duhovnog, kulturnog, javnog i društvenog života, kao i predstavnike ukrajinske dijaspore i međunarodne zajednice. U središtu skupa bili su jedinstvo ukrajinskog naroda, međunarodna solidarnost, podrška Ukrajini i pogled ka njenoj budućnosti i obnovi.

Prisustvo mitropolita Borisa imalo je posebno značenje. U Kijev je došao u vrijeme ratnog stanja, dok se ukrajinska prijestonica i drugi gradovi svakodnevno suočavaju sa ratnim opasnostima. Upravo zbog toga organizatori su posebno zahvalili mitropolitu na tome što nije oklijevao da prihvati poziv i lično dođe u Kijev kako bi, svojim prisustvom i riječima, iskazao podršku i solidarnost sa ukrajinskim narodom.

Njegov dolazak među ukrajinski narod doživljen je kao snažan čin prijateljstva i bratske bliskosti,  kao poruka da se u trenucima stradanja prijatelji ne udaljavaju, već ostaju zajedno i pružaju podršku.

Govoreći o svom odnosu prema Ukrajini, mitropolit Boris je istakao da njegova veza sa ovom zemljom nije od juče, već da traje decenijama:

„Bio sam uz ukrajinski narod potonje dvije decenije. Ođe sam se školovao, ovdje imam veliki broj prijatelja i ljudi koje doživljavam kao svoju braću. Sve što mogu učiniću da i u ovim ratnim i teškim vremenima pomognem ukrajinskom narodu.“

Na marginama Foruma mitropolit Boris imao je niz značajnih susreta sa predstavnicima međunarodne zajednice i ukrajinskog javnog života. Razgovarao je sa predstavnicima Ambasade Gruzije u Ukrajini, ambasadorkom Argentine u Ukrajini Elenom Leticijom Teresom Mikusinski, kao i sa komandantom Nacionalne garde Ukrajine, general-majorom Oleksandrom Pivnenkom.

U razgovorima je bilo riječi o situaciji u Ukrajini, značaju međunarodne podrške i solidarnosti, kao i o potrebi da se u vremenu velikih iskušenja čuvaju veze među narodima, njeguje međusobno poštovanje i pruža podrška onima koji prolaze kroz teške trenutke.

Tokom boravka u Kijevu, mitropolit Boris susreo se i sa brojnim drugim ličnostima iz političkog, diplomatskog, vojnog, duhovnog, kulturnog i javnog života Ukrajine. Njegova pośeta tako je, pored duhovne, dobila i snažnu međunarodnu i društvenu dimenziju.

Za mitropolita Borisa, međutim, ovaj dolazak u Ukrajinu nije predstavljao samo učešće na jednom međunarodnom forumu. On je, kako je i sam naglasio, želio da bude uz narod sa kojim ga vežu godine života, školovanja, prijateljstva i duboke ljudske i duhovne veze.

„Ođe sam se školovao i stekao veliki broj prijatelja. Zato danas, kada je ukrajinskom narodu teško, osjećam obavezu da budem ođe i da učinim sve što mogu da pomognem“, poručio je mitropolit Boris.

Prisustvo crnogorskog mitropolita u Kijevu predstavlja još jedno śedočanstvo prijateljstva između Crne Gore i Ukrajine i nastavak njegovog nastojanja da gradi mostove razumijevanja, poštovanja i bliskosti između dva naroda.

U vremenu kada se Ukrajina suočava sa teškim iskušenjima, poruka mitropolita Borisa iz Kijeva bila je jednostavna i snažna:

Pravo prijateljstvo ne pokazuje se samo onda kada je lako i lijepo. Ono se potvrđuje onda kada je najteže prisustvom, solidarnošću i spremnošću da se pomogne.

KIJEV Njegovo Blaženstvo mitropolit crnogorski Boris, koji boravi u pośeti Ukrajini povodom obilježavanja 35 godina nezavisnosti te zemlje, svoj boravak u Kijevu započeo je prisustvom molitvi u Mihajlovskom Zlatovrhnom manastiru, a potom je učestvovao na VIII Ženskom molitvenom doručku, koji je okupio predstavnike duhovnog, javnog, diplomatskog i kulturnog života Ukrajine.

VIII Ženski molitveni doručak održan je u okviru Treće međunarodne susretа Svjetskog ukrajinstva „Ujedinjeni u svijetu snažni za Ukrajinu“, u organizaciji građanske organizacije „Svjetsko ukrajinstvo“ i uz učešće narod­ne umjetnice Ukrajine Oksane Bilozir Predsjednica i osnivačica organizacije „Svjetsko ukrajinstvo“ i predsjednica Business Woman Club-a kao i glavna urednica međunarodnog magazina Business Woman, jeste Hana Krisiuk.

U zemlju koja već godinama živi pod teretom rata, mitropolit Boris stigao je sa porukom prijateljstva i bratske blizine Crne Gore. Njegovo prisustvo u Kijevu ima posebno značenje ne samo zbog značaja događaja kojima prisustvuje, već i zbog njegovih dubokih ličnih i duhovnih veza sa Ukrajinom.

Prvi dio pośete bio je posvećen Mihajlovskom Zlatnovrhnom manastiru, svetinji koja za mitropolita Borisa ima posebno mjesto.

U ovom manastiru završio je Kijevsku pravoslavnu bogoslovsku akademiju, a upravo je ođe, 26. jula 2016. godine, započeo svoj monaški život.

Povratak u Mihajlovski manastir zato nije bio tek protokolarni susret. Bio je to povratak u mjesto u kojem je učio, molio se, duhovno sazrijevao i napravio jedan od najvažnijih koraka svog života – opredijelio se za monaško služenje Bogu i Crkvi.

Pred svetinjom koja je śedok njegovih prvih monaških koraka, mitropolit Boris prisustvovao je molitvi za mir u Ukrajini, za sve stradale, njihove porodice i za prestanak ratnog stradanja.

Njegov povratak u ovu svetinju dobio je tako snažnu simboliku: čovjek koji je u Kijevu započeo svoj monaški put vratio se nakon godina da se, sada kao mitropolit, moli za narod zemlje koja je postala dio njegovog života i duhovnog iskustva.

Nakon molitve u manastiru, mitropolit Boris učestvovao je na VIII Ženskom molitvenom doručku, koji je ove godine održan u posebno teškom trenutku za Kijev. 21. avgust u ukrajinskoj prijestonici proglašen je Danom žalosti za žrtvama ruskog napada, pa je centralno mjesto u programu zauzela molitva za duše poginulih, njihove porodice, ranjene i sve koji trpe posljedice rata.

Jutarnjoj molitvi u Mihajlovskom Zlatokupnom manastiru prisustvovao je i Blaženjejši mitropolit Epifanije poglavar Pravoslavne crkve Ukrajine, sa kojim su se učesnici molili za mir u Ukrajini, za stradale i njihove porodice.

Za stolom molitve okupili su se predstavnici različitih hrišćanskih tradicija. Među njima su bili Blaženjejši Boris, arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski, otac Igor Šaban, svještenik Ukrajinske grkokatoličke crkve, otac Vitalij Dončak svještenik Pravoslavne crkve Ukrajine, i pastor Hlib Lobanov, predstavnik protestantske zajednice.

Njihovo zajedničko prisustvo svjedočilo je da u vremenu velikog stradanja postoje vrijednosti koje povezuju hrišćane bez obzira na različite crkvene tradicije – vjera, molitva, saosjećanje i nada u mir.

Učesnici su zajedno uputili molitve za pravedan mir u Ukrajini i svijetu, za zaštitu porodica, djece i svih koji su pogođeni ratom.

Mitropolit Boris je u svom obraćanju istakao da u Ukrajinu dolazi kao prijatelj i brat i da donosi pozdrav bratskog crnogorskog naroda.

Njegova poruka bila je jasna: prijateljstvo se ne potvrđuje samo riječima kada je lako, već prisustvom i molitvom onda kada je najteže.

Ukrajina danas nije samo vijest o ratu. Ona je zemlja ljudi, porodica, hramova, kulture, istorije i nade. Zemlja koja plaća visoku cijenu slobode i koja, uprkos svemu, čuva vjeru u budućnost.

Zato poruka iz Kijeva nije poruka protiv bilo koga, već poruka za mir, za život i za pravo jednog naroda da slobodno i dostojanstveno živi na svojoj zemlji.

Crna Gora je uz Ukrajinu u molitvi, u prijateljstvu i u nadi.

Na praznik Svetih slavnih i svehvalnih prvovrhovnih apostola Petra i Pavla, Njegovo Blaženstvo Mitropolit Boris služio je Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetoga Ivana Crnojevića na Cetinju, u kojoj se na trajno poklonjenje vjernom narodu čuvaju čestice svetih moštiju Svetih apostola Petra i Pavla.

U molitvenom zajedništvu sa svještenstvom i vjernim narodom Crnogorske pravoslavne crkve, uznesene su molitve za mir, blagostanje, jedinstvo i duhovni napredak Crne Gore i svih ljudi dobre volje.

U svojoj prazničnoj beśedi Mitropolit Boris podsjetio je na neprolazni primjer Svetih apostola Petra i Pavla, koji su svojim životom, propovijeđu i mučeničkim stradanjem posvjedočili nepokolebljivu vjeru u Gospoda Isusa Hrista. Istakao je da njihova žrtva i apostolska služba predstavljaju trajni poziv svim hrišćanima da ostanu vjerni Jevanđelju, istini, ljubavi i slobodi.

Posebnu duhovnu radost prazničnom bogosluženju dalo je prisustvo svetih moštiju prvovrhovnih apostola, pred kojima su se vjernici nakon Svete liturgije poklonili i uznijeli svoje molitve, tražeći njihov blagoslov i zastupništvo pred Gospodom.

Crnogorska pravoslavna crkva i ovim prazničnim bogosluženjem nastavlja da čuva i svjedoči bogato duhovno i istorijsko nasljeđe Crne Gore, pozivajući vjerni narod na ljubav, mir, međusobno poštovanje i istrajnost u pravoslavnoj vjeri.

''Njegujući kulturu sjećanja i međusobnog uvažavanja, čuvamo uspomenu na stradale i doprinosimo izgradnji društa'', saopšteno je iz CPC

Povodom obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici, Mitropolit Crnogorski Boris posjetio je Memorijalni centar u Potočarima kako bi odao počast nevino stradalim žrtvama i izrazio saosjećanje sa njihovim porodicama.

Uz Mitropolita Borisa bili su umirovljeni vladika Mihailo i Dragan Adžić, predsjednik Crkvene opštine Cetinje, kao i ipođakon Stefan Vešović. Svojim prisustvom iskazali su pijetet prema žrtvama i poslali poruku da su sjećanje, istina i poštovanje ljudskog dostojanstva temelj trajnog mira i pomirenja.

"Njihova posjeta predstavlja čin poštovanja prema svim nevinim žrtvama srebreničkog genocida, uz poruku da se ovakvi zločini nikada i nigdje ne smiju ponoviti. Njegujući kulturu sjećanja i međusobnog uvažavanja, čuvamo uspomenu na stradale i doprinosimo izgradnji društva zasnovanog na miru, pravdi i međusobnom poštovanju", saopšteno je.

Mitropolit Boris posjetio Memorijalni centar u Potočarima kako bi odao počast nevino strad

"Crnogorska pravoslavna crkva vjeruje da će realizacija ovog projekta predstavljati trajno dobro za Cetinje i Crnu Goru, doprinoseći očuvanju duhovnog, kulturnog i istorijskog nasljeđa Crnogoraca", poručuju iz CPC.

Crnogorska pravoslavna crkva, s blagoslovom Mitropolita Borisa, u srijedu je podnijela Prijestonici Cetinje zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju (crnogorskog) groblja sa crkvom-kapelom na zemljištu, koje je kao zadužbinu CPC darovao Ljubo Dimov Vučković, saopšteno je iz Crnogorske pravoslavne crkve.

Kako navode, podnošenjem zahtjeva (br. 05-332/26-534) započet je postupak pred nadležnim organima Prijestonice Cetinje.

"Kako će planirani kompleks obuhvatati groblje i neophodnu crkvu-kapelu, time će se odgovoriti na potrebu od javnog interesa za formiranjem još jednog groblja na teritoriji Prijestonice Cetinje, kao i stvoriti novi prostor za bogosluženja. Smatramo da je obezbjeđivanje novih grobnih mjesta pitanje od posebnog značaja za stanovnike Cetinja i Crne Gore, i da ovaj projekat doprinosi opštem dobru", saopšteno je iz CPC.

Napominju da se predmetno zemljište trenutno vodi na Crkvenu fondaciju „Lučindan“, do pravosnažnog okončanja upravnog spora pred nadležnim sudom. 

"Razlog tome je činjenica da već tri godine traje postupanje koje Crnogorska pravoslavna crkva smatra apsolutno protivpravnim, odnosno nezakonitim od strane Vlade Crne Gore i Ministarstva pravde, zbog čega do danas nije okončan postupak koji se odnosi na pravni status i lice za predstavljanje i zastupanje CPC", navode iz CPC.

Bez obzira na navedene okolnosti, Crnogorska pravoslavna crkva nastavlja da svoja prava ostvaruje isključivo pravnim putem, uvjerena da će nadležne institucije odlučivati nepristrasno, u skladu sa Ustavom, zakonima Crne Gore i principom jednakosti svih vjerskih zajednica.

"CPC ima dogovor s investitorom koji je naredan da finansira izgradnju budućeg kompleksa, odmah po završetku zakonom propisane procedure i pribavljanju potrebnih odobrenja. Crnogorska pravoslavna crkva vjeruje da će realizacija ovog projekta predstavljati trajno dobro za Cetinje i Crnu Goru, doprinoseći očuvanju duhovnog, kulturnog i istorijskog nasljeđa Crnogoraca", poručuju iz CPC.

CPC podnijela zahtjev za izgradnju crnogorskog groblja sa crkvom-kapelom na Cetinju

„Stega Svetog Petra Cetinjskog nije bila običan dogovor, niti trenutni politički čin. Ona je bila zavjet – zavjet naroda samome sebi da će iznad svih razlika staviti opstanak, iznad svih slabosti zajedništvo, a iznad svakog iskušenja – slobodu“, poručio je mitropolit Boris.

U organizaciji Crnogorske pravoslavne crkvene (CPC) opštine Nikšić, sinoć je održana svečana akademija povodom 230 godina od donošenja Stege Sveti Petar Cetinjski iz 1796. godine – istorijskog dokumenta koji je postavio temelje narodnog jedinstva, sloge i odgovornosti prema zajedničkom dobru, saopšteno je iz CPC.

Pred nekoliko stotina posjetilaca okupljenih u Nikšiću, o istorijskom, duhovnom i državotvornom značaju Stege govorili su profesor Radovan Damjanović, Prof.dr. Branislav Radulović predśednik Udruženja pravnika Crne Gore, Prof.dr. Nebojša Vučinić podpredśednik DANU i mr. Ivan Jovović predśednik Matice Crnogorske dok je programom kao moderator rukovodio protojerej-stavrofor Stefan Marković.

Poseban utisak na prisutne ostavilo je nadahnuto obraćanje mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve Borisa, koji je istakao da Stega nije bila samo politički dogovor svoga vremena, već trajni zavjet naroda da iznad svih podjela stavi slobodu, opstanak i zajedništvo.

„Stega Svetog Petra Cetinjskog nije bila običan dogovor, niti trenutni politički čin. Ona je bila zavjet – zavjet naroda samome sebi da će iznad svih razlika staviti opstanak, iznad svih slabosti zajedništvo, a iznad svakog iskušenja – slobodu“, poručio je mitropolit Boris.

Podsjetio je da je Sveti Petar Cetinjski, u vremenu plemenskih podjela, krvnih osveta i unutrašnjih sukoba, razumio da narod najveću opasnost ne trpi od spoljnog neprijatelja, već od sopstvene nesloge.

Govoreći o istorijskim prilikama krajem XVIII vijeka i složenim odnosima sa guvernadurima, mitropolit je naglasio da su iskušenja kroz istoriju mijenjala svoj oblik, ali ne i suštinu, te da su lični interesi, nepovjerenje i razjedinjenost uvijek predstavljali najveću prijetnju zajedničkom dobru.

„Narod ne pada samo kada ga neko napadne, nego kada se sam razjedini. Kada se brat okrene protiv brata. Kada se riječ izdigne iznad istine, a interes iznad zajedništva“, kazao je mitropolit Boris, pozivajući na sabornost, povjerenje i odgovornost.

On je poručio da je poruka Stege danas jednako snažna kao i 1796. godine – da bez jedinstva nema snage, bez povjerenja nema trajanja, a bez odgovornosti nema istinske slobode.

Tokom večeri govornici su, svaki iz svog ugla, ukazali na istorijski značaj Stege kao jednog od najvažnijih dokumenata crnogorske državnosti i duhovnosti, ističući da je ona predstavljala temelj okupljanja naroda oko zajedničkih vrijednosti i odbrane slobode.

Svečanost je protekla u dostojanstvenoj atmosferi, uz snažne poruke da ideja sabornosti, koju je prije 230 godina utemeljio Sveti Petar Cetinjski, ostaje trajna obaveza i savremenih pokoljenja. Nekoliko stotina prisutnih ispratilo je skup dugotrajnim aplauzima, potvrđujući da nasljeđe Stege i danas predstavlja živu inspiraciju za očuvanje jedinstva, slobode i opšteg dobra Crne Gore.

Iz Crnogorske pravoslavne crkve najavljeno je da će se program obilježavanja velikih jubileja iz vremena Svetog Petra Cetinjskog nastaviti i tokom godine, kroz obilježavanje 230 godina od slavnih pobjeda u bitkama na Martinićima i Krusima, koje predstavljaju jedne od najznačajnijih događaja u istoriji borbe Crne Gore za slobodu i očuvanje državnosti.

U Nikšiću obilježeno 230 godina od donošenja Stege Svetog Petra Cetinjskog: Poruka saborno